U današnjem izdanju projekta HRVATI/BALKANCI U SVIJETU donosimo vam priču iz hladne i daleke Finske. Fotograf Boško i njegova žena su nam odlučili detaljno približiti ovu zanimljivu, hladnu i sređenu državu. Objašnjavaju nam kakva je bila njihova selidba u Finsku. Nastavite čitati i saznajte sve o državi Djeda Božićnjaka, polarne svjetlosti i Moominsa!

1. Napiši u kratkim crtama nešto o sebi, opiši sebe. svoje hobije i svoje zanimanje te koja je tvoja priča o preseljenju u Finsku, u kojem gradu ili mjestu si, i koliko dugo tu živiš?

Table of Contents

Predstavljanje bih započeo na netipičan način, a ujedno i riječima vodiljama: „Photography is just like traveling: exploring, learning and personal growing“ bolephotography.squarespace.com

Zovem se Boško Ivić, rođen i odrastao u Hrvatskoj, no proveo sam nekoliko godina putovajući i istraživajući brojne druge
zemlje. Fotografija kao takva zaintrigirala me je još u doba djetinjstva, oduvijek sam vjerovao kako kroz sliku mozes prenijeti kako estetski prizor tako i emocije Između fotografije i načina prezentiranja viđenog upravo kroz fotoaparat postoji jedna posebna veza. Osobno smatram da ne postoji trenutak kada možeš reći „evo napokon sam savladao fotografiranje“, jer osobno svakodnevno otkrivam nove poglede, taktike, vizije, načine i ljepote…. Hobi mi je kao što i sami možete zaključiti fotografiranje, no uz to uvijek ide šetnja ili trčanje, jer upravo tada u svakom trenutku mogu zastati i zabilježiti određenu inspirativnu ljepotu/prizor.

Selidba_u_Finsku_kakav_je_život_u_ledenoj_Skadinaviji?_kookylovestotravel_1

Druga, jednako tako važna stvar su mi putovanja! Zaista volim putovati, istraživati i upoznavati nove kulture, jezike i običaje. Kroz ista učim, napredujem i rastem kao osoba. Zaista bih o hobijima mogao pisati stranice i stranice A4 formata, no prijeđimo na dolazak u Finsku. Od planiranja putovanja u Finsku, kako bi prije svega vidjeli polarnu svijetlost, koja je svima na „buket list“ iliti listi zemalja/država koje je poželjno posjetiti do života, dospjeli smo do slanja životopisa. Naime, prije samog polaska na putovanje, nastojim istražiti zemlju, običaje, turistička mjesta i znamenitosti, dali kroz turističke portale, facebook stranice i/ili blogove. Baš iz razloga kako bih upoznao dotičnu zemlju, njene ljepote i atrakcije, no i potencijalne prijetnje/prepreke.

Tako sam upravo, istraživajući polarnu svijetlost, došao do bloga jedne hrvatice, koja je pisala o svom iskustvu u Finskoj.
Uz to sam, čitajući brojne postove i istraživačke tekstove, no i video isječke, shvatio da aurora (polarna svijetlost) ne dolazi
baš svaki dan. Postoji nekoliko važnih faktora koje utječu na istu. Tako da mi se ideja posla i putovanja činila kao BINGO!
Stoga sam se unaprijed ispričavajući, javio dotičnoj dami te ju zamolio za nekolicinu savjeta vezanih uz mogućnost posla u
Finskoj. Ona mi je ubrzo povratno poslala sve „must know“ informacije, te smo već kroz mjesec dana od njenog odgovora, potpisivali ugovore o radu. Naravno, opet sam se pomno bacio u istraživanje tih polarnih temperatura, uvjeta no i finskih ljudi te sam ubrzo shvatio da su ljudi jedna kao i klima dosta hladni 😀 Shvativši da ćemo se nalaziti „in the middle of nowhere“ iliti usred šume, odlučio sam da ćemo ići autom, baš iz razloga da se možemo lakše kretati i istraživati.

Moja se je tadašnja cura, ali sadašnja supruga, koja me ujedno vjerno prati, pomaže i podržava u svim avanturama, totalno sledila na tu pomisao. Treba svakako napomenuti da je riječ o atipičnim uvjetima za srednju i južnu Europu, no opet ništa toliko ekstremno. Jedina stvar koju smo morali obaviti prije samog polaska, uz pakiranje stvari, jest grijač za ulje motora. Da!
Kako biste bezbrižno mogli voziti i koristiti vaše vozilo uopće, trebate nabaviti i ugraditi grijač za ulje motora, osim ako vozilo nije kupljeno na području Finske. Kako ne bih duljio, ukoliko nekoga zanima više informacija uvijek mi se može
javiti direktno, putem instagrama, facebooka ili web stranice.

Dolazak u Finsku bio nam je zaista neobičan, ne mogu reći kako nije bilo hladno, no zime i hladnoće su zaista punoo
drugačije nego kod nas u Hrvatskoj. Zašto? Prosječna temperatura je otprilike -28, no klima je izrazito suha, sto kod
nas nije slučaj. Istu bih usporedio sa naletima bure, dobije se identičan osjećaj, vjerujem da ste više puta čuli „bura mi je
prodrla u kosti“. Nadalje, temperature u Finskoj nisu jedina neobičnost, druga još veća jest polarna noć. Moram priznati kako je zaista trebalo vremena kako bi se oboje navikli na 20 satnu noć. Ona jednako tako varira od područja do područja, što ste sjevernije noć traje dulje kako po danima tako i po satima. Vitamini B12, C, D ili bilo koji drugi multivitamini su zaista prijeko potrebni.

No, isto tako ono što primjećujemo, kako moja supruga tako i ja, da razina seratonina opada -logično, no čim ugledate sunce osjećate se nezamislivo sretno i ispunjeno! Jednako kao ono malo dijete koje dobije novu igračku, neopisiv je to osjećaj. Vjerujem da će mnoge zanima i posao te uvjeti u Finskoj. Posao kao takav, puno je lakši u odnosu na „balkan style“,prije svega jer je standard viši, a druga stvar, oni zaista nisu toliki radoholičari kao mi dolje na balkanu.

Finci radije skijaju, hodaju, provode vrijeme s obitelji ili pak piju u lokalnom pub-u :D, nego li troše svoje vrijeme na radnom mjestu. Kada je riječ o alkoholu, moram napomenuti da puno piju, kada kažem puno zaista tako i mislim! Ne mogu reci da su alkoholičari ili da dolaze alkoholizirani na posao ili pak da piju na poslu, no alkohol im je kao nama voda. Alkohol i vožnja ili alkohol i posao nikako ne idu skupa i strogo se kažnjavaju, tome svjedoči da svi vozači, bilo taxi-sti ili vozači autobusa imaju alkotest. Prije kretanja, obavezno se alko testiraju te ako im test pokaze barem 0,1 promila alkohola bus/taxi se neće pokrenuti, jer je povezan sa sistemom vozila. Lukavo, jelda?

Prve godine boravili smo i radili u najpoznatijem, ujedno i prvom arktičkom resortu u Finskoj – Arctic resort Kakslauttanen, nalazi se 350km od najsjevernije europske točke – Nordkapp. Proveli smo otprilike 4 i pol mjeseca, gdje smo pomalo upoznali lokalne ljude, okolna mjesta- poput Saariselka, manjeg turističkog naselja koje je ponajviše poznato po skijalištu. Zatim Ivalo, gradić cca 300km od ruske granice i grada Murmansk. Tek u Ivalu se može pronaći više trgovina, nešto malo industrijske zone te ambulantu/polu bolnicu. Polu-bolnicu jer ipak ne primaju ozbiljnije slučajeve, a opet je prva zdravstvena ustanova u krugu od 250km. Slijedeća i prva bolnica je u Rovaniemiu, udaljenom 250km ili 3h vožnje. Brojni će reći, pa kako 3h vožnje ako je 250km udaljeno, no DA! Finske ceste su lokalne ceste-nema autocesta, barem ne na sjeveru, s ograničenjem između 40- 100km/h uz sloj leda i snijega. Cesta kao cesta vidljiva je negdje početkom ožujka, ovisno o padalinama, čak i kasnije.

Ostala mjesta koja smo posjetili bili su Tampere, Oulu, Rovaniemi i Helsinki. Druge godine posao smo dobili cca 90km od Kakslauttanena, odnosno 250km od Nordkappa, gdje smo po prvi put iskusili kako je to biti okružen tamom puna dva mjeseca. Vjerujem da onaj tko to doživi, zaista je naživio sam sebe 😀 Koliko god bilo ponekada teško, moram priznati da nam je bio veliki izazov i avantura. No, Inari je ipak bio mali gradić u kojem je bilo mogućnosti i opcija za razbijanje monotonije i dosade: knjižnica, škola, klizalište, restorani, barovi, pub, suvenirnica, teretana/fitness, nacionalni park, muzej, park ledenih skulptura i veliko jezero. Zbog corone, smo nažalost bili primorani spakirani stvari te preko noći-15.03.2020.) odjuriti nazad u Hrvatsku. Treća godina u Finskoj nam je upravo sada, prošlu smo nažalost zbog corone morali preskočiti.

Sada se nalazimo nekoliko kilometara od prvog resorta-Kakslauttanena, točnije u resortu Wilderness hotel Muotka. Obzirom da su korona regulacije i restrikcije još uvijek na snazi, provodimo vrijeme u vožnji fat biciklima (bicikli sa velikim,širokim gumama, specifičnim za Finsku), istraživajući okolnu zonu te lokalna mjesta. Jedno od njih je Kiilopa, obližnji resort izuzetno poznat i posjećen zbog tradicionalne „smoke“ saune. Riječ je o saunama koje finci često koriste tijekom zimskog perioda. Ista se ugrijava na drvo tj. peć na drva, da bi postigla minimalnu temperaturu od 60C, potrebno je otprilike 48h. Napomenuti ću kako 98% kućanstva u Finskoj posjeduje vlastitu saunu u kući/stanu, ona je sastavni dio njihova načina života. U ovom slučaju riječ je o električnim saunama, smoke saune pojedinci posjeduju, ali kao zasebnu kolibu u dvorištu pored kuće.

Uskoro planiramo posjetiti nekoliko gradova, no i veoma zanimljivih atrakcija u Finskoj, stoga „be patiente and follow“

2. Što ti se najviše sviđa u Finskoj, a što ti se nikako ne sviđa? Fali li ti nešto iz Hrvatske i što, da tu nema?

Što mi se sviđa? Hm….tijekom godinu i pol mogu sa sigurnošću reći da Fince kao ljude zaista simpatiziram, no da bi ih koliko toliko upoznali potrebno je vremena. Na početkuse čine zaista hladni i distancirani, ali s vremenom shvatiš da nije sve tako negativno! Jednostavno stvaraju prostora za upoznavanje i povjerenje. Posao, sistem i zaštita radnika!!! To je uvelike pozitivna stvar koja mi se JAKOOOO sviđa 😀 Radnik je doista osiguran, kako pravno tako i sistemski. Trudnice ili nezaposleni se zaista ne moraju brinu, jer će se Finska pobrinuti za njih! Sindikat – sama pomisao na sindikat u Hrvatskoj? Vjerujem da će mnogi sugerirati „bježi od sindikata, jer bezveze se plaća, a nema nikakve koristi/pomoći od njih“. E pa nekako tako je bila i naša percepcija, kada su nam savjetovali da se učlanimo u sindikat. No, u Finskoj je to druga pjesma!

Unija odnosno sindikat se zaista brine za radnika, pravno ga savjetuje no i djeluje ukoliko je potrebno. Isto tako, poslodavci ga poštuju, jer znaju koliko su moćni! Ukoliko je netko oštećen na bilo koji način, sindikat odrađuje pravne korake te plaća troškove, stoga ne čudi da se isti plače 2% od mjesečne plače! Fer i korektno, više uprihoduješ – više plaćaš, no isto tako te isti štite i brani! IIIi još jedna važna stvar, nezaposleni imaju pravo na naknadnu, koja je dalekoooo bolja nego kod nas i računa se zaista prema realnim postocima od plače! No, uz to država financira raznorazne tečajeve, doškolovanje i brojne
edukacije.

Naravno da postoji i ono što mi se ne sviđa, no razlog je naš mentalitet i način života.
Usporenost – u određenim situacijama potrebno je imati i više nego dovoljno strpljenja! Navesti ću nekoliko primjera: Trebate mobilnu aplikaciju banke? Nema problema, NO prije svega potreban je termin za koji se moraš osobno javiti u banku. Termin se u prosjeku dobije kroz otprilike 4-8 dana. Na dan termina potrebno je izdvojiti 1.5h razgovora sa osobnim bankarom: instalacija aplikacije, dobivanje kodova, provjera, potpisivanje sve te dokumentacije… Trebate određeni obrazac od institucije za zdravstvo ili poslovanje? Nema problema, prvo ne postoji broj telefona na koji možeš nazvati, a isto tako na email NE odgovaraju. Slijedeća opcija je slanje poštom, no u svakom slučaju zatražene papire dobiješ na kućnu adresu za nekoliko mjeseci :D. Trenutno govorim iz osobnog iskustva. Sve ovo nije nužno negativno, no vjerujem da je stvar navike i prakse.

3. Koje su najveće razlike života tamo u odnosu na život na Balkanu?

Ne ostaju duže na poslu, ukoliko im je radno vrijeme do 14:00, oni u 14:00 uzimaju svoje stvari i odlaze kući. Jako su aktivni, odlaze često na skijanje, vožnju biciklima, šetnje….itd.

4. S obzirom da se u Finskoj priča finskim jezikom, kako si se snašao, je li ti trebalo dugo da ga naučiš? Priča li lokalno stanovništvo i Engleskim jezikom ili ne? Postoji li neki besplatan tečaj jezik koji država nudi građanima koji tek dođu?

Što se tiče jezika, zaista nisam nailazio na poteškoće, jer su finci kao takvi jako educirani. Jednako tako do sada nisam
osjetio rasizam ili razliku zbog jezika, kulture…doista prihvaćaju pridošlice, čak bih rekao da su sretni što ljudi iz drugih zemalja posjećuju njihovu domovinu. 95% ljudi govori engleski tako da nisam nailazio na problem po pitanju komunikacije.
Upravo kako sam naveo gore, postoji besplatni no i plaćeni tečaj finskog jezika. Rekao bih da je Finski po pitanju težine, otprilike tu negdje kao i hrvatski, ima 18 padeža, ali je lagan za izgovaranje, upravo onako kako bi rekao i sam Vuk
Karadžić: „govori kako pišeš“!

5. Mnogi ljudi kažu da je Finska skupa država i turistički i za život. Koje je tvoje mišljenje s obzirom da već neko vrijeme tu živiš? Možeš li navesti neke primjere cijena npr. piva, hrane, smještaja, javnog prijevoza, prosječne plaće, taksija i slično? Da li se uštedjeti i može li se dobro živjeti, što god to dobro da značilo?

HAHAHAHAH, zaista me je nasmijalo ovo pitanje! 😀 Više puta sam naišao na to isto pitanje, posebice na
facebook-u. Ukoliko se Finska posjećuje iz turističkih razloga, definitivno treba napuniti džepove i podvući rukave. Smještaji su izuzetno skupi, jednako kao i aktivnosti: husky, irvasi, snowmobile, icebreaker…itd

No, ukoliko živiš i radiš onda je to sasvim drugačija stvar. Prosječna finska plača je cca 3000,00€, pa onda shodno tome računajte da su troškovi slijedeći:

Najamnina 400-1200€ -ovisi o veličini/području, zoni, rekao bih da se jedan solidan stan u području gdje mi sada živimo može naći za 450,00€ sa troškovima i od cca 40m2. Hrana 20% skuplja u odnosu na Hrvatsku: posebice bi naglasio visoku cijenu za pivo, kruh, cigarete i povrće – www.k-ruoka.fi)- ovdje možete provjeriti cijene hrane općenito.

Gorivo 1,80€/l

Pizza za dvije osobe je cca 15,00€

Restoran: ovdje se može dosta potrošiti, no neka prosječna cijene večere sa 3 slijeda za dvije osobe je cca 70,00€

Pivo je zaista skupo: cca 0,33 3,50€-govorim o prosječnom pivu, ima i skuplje, ali i jeftinije – 2,50€, no nije za ljubitelje piva 😀

Javni prijevoz je u odnosu na standard zaista jeftin – autobusna karta za relaciju 45km je 15,00.

Taxi su zaista skupi – 6km – 45,00€/ 50km – 150,00€ U Finskoj se zaista može i zaraditi i uštediti, pa shodno tome i
dobro živjeti, tu apsolutno nema dvojbe. Jedina stvar je što sjever nije za sve, jer arktičku hladnoću i noć ne preferiraju i ne podnose svi. No već jug nudi manje snježnih padalina, viših temperatura, civilizaciju i mogućnosti…

6. Imaju li Finci neke običaje? Kako si ih doživjeo kao ljude, kako bi ih opisao? Neki moji poznanici su ljude iz Finske i generalno Skandinavce opisivali kao hladne ljude. Je li to istina?

Od običaja bi napomenuo „Sami“ kulturu, o kojoj nažalost nisam još dovoljno istražio ☹ Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da je riječ o finskim starosjediocima, koji su rasprostranjeni na području sjeverne Finske, Norveške, Švedske i Rusije. Ima ih otprilike između 80 000 – 100 000, no u Finskoj ih živi samo 7500. I zaštićeni su doslovno kao lički medvjedi, prije svega jer ih ima malo, a zatim i jer su posebni zbog svoje kulture, govora i nošnje. Posjeduju čak i svoje škole, parlament, muzeje, časopise, knjige, no i tradicionalni jezik i pismo. Više o njima može se pročitati na sayitinsaami.yle.fi Dok sam još uvijek kod običaja, izuzetno me je zaintrigirala činjenica koliko štite svoju prirodu i životinje u njoj.

Naime, poznata divljač u Finskoj su irvasi – Reindeeri, koje uvelike štite. Postoje Sami ljudi koji ih drže unutar većeg ograđenog prostora, no isto tako jednom godišnje ih puštaju nazad u prirodu kako bi posjetili divljinu, ostala staništa te doprinijeli razmnožavanju. Na isti način računaju koliki broj irvasa boravi u tom području, te ukoliko ih je „previše“ rasprostranjeno, dozvoljeno im je određeni broj usmrtiti i koristiti meso za hranu te krzno za tekstil. Na gore navedenoj stranici može se pronaći puno više informacija i detalja, no svakako je Sami kultura zaista impresivna, raznolika i rekao bih puna bajkovitih priča i mitova.

7. Jesi li doživio neku vrstu kulturološkog šoka kad si preselio u Finsku? Na što ti se bilo najteže naviknuti, što ti je bilo izrazito čudno ili šokantno, a da nisi nikad vidio ili nigdje drugo osim tu?

NAJVEĆI ŠOK mi je definitivno bio njihova golotinja. Sjedne strane hladni i distancirani, a s druge strane u saunama
nemaju niti zrno srama. Imajte na umu da su saune miješane po spolu i dobi. A da bi stvar bila bolja, još veći šok je plivanje
u „ice hole“ iliti ledenoj rijeci 😀 Prosječna temperatura saune-osim ako ju ne okupiraju sami Finci-tada je i do 100C) je cca 80C, pa si sada zamislite da pri toj vrućini, izađete van na -30C i zaplivate u rijeci temperature 3C – prekrasan osjećaj zar ne?

No, iako se čini veliki šok i nevjerica, kombinacija vruće saune i hladne rijeke ima izuzetno zdravo objašnjenje: poboljšanje cirkulacije, jačanje imunološkog sustava, detoksikacija, anti stres, balans hormona, poboljšanje kod bolova u mišićima itd. Sigurno se pitate jesmo li i mi okusili finsku atrakciju, e pa JESMO. Finska tradicionalna „smoke“ sauna je s početka
otprilike kao ulaz u pakao – jakooo vrućeeee. No vjerujte samo je stvar navike! Već sada bez problema možemo
podnijeti visoke temperature saune čak do +95C, dok nam je u početku već i na +40C bilo pakleno vruće. Ice hole ili ledenu rijeku, probali smo samo, kako bi se reklo vršcima prstiju,brrrrrrr…..zaista je bilo prehladno, a mi nismo imali dovoljno iskustva. Slijedeća avantura i cilj nam je definitivno uroniti cijelim tijelom, ako ne i zaplivati.

E da! I još jedna zanimljiva činjenica jest, dok mi u saunama poslužujemo čajeve i vodu, Finci konzumiraju pivo, cider i
vodu :D. Drugi kulturološki šok bio je pričati tiho! Vjerujem da i sami pričate nešto višim tonom, e pa njima to izgledala kao svakodnevno svađanje. Ispočetka ne shvaćaš zašto te ljudi gledaju čudno, dok ti ne ukažu da se razgovor čini kao prepirka/svađa. Samo bih nadodao da su pojedinci na poslu, zbog glasnog pričanja dobili brojna upozorenja, a do sada i
jedna osoba čak i otkaz.

8. Znaš li koliko je moguće da jedan čovjek sa Balkana odseli u ovu Finsku, barem što se tiče papirologije i s obzirom da većina “naših” ljudi uglavnom ne priča Finski jezik? Je li moguće naći dobro plaćen posao bez znanja jezika?

Odgovor na pitanje vezano uz posao je dvosjekli mač. Naime, za sezonski posao (zima/ljeto) dovoljno je znanje engleskog
jezika i ti isti poslovi su zaista dobro plaćeni, no kada je riječ o cjelogodišnjem poslu u jednoj kompaniji, tu je stvar već malo
škakljiva. Možda i postoji mogućnost, no vjerujem da bi u tom slučaju i većina radnika bili doseljenici, koji ili već uče ili kreću
sa tečajem finskog jezika. No, tada su i plaće kao i pozicije nešto niže rangirane. Papirologija kod preseljenja nije toliko komplicirana, koliko traje.

9. Jesi li upoznao još naših ljudi koji žive u Finskoj tj. generalno ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije? Postoje li neka mjesta gdje se druže, okupljaju?

Naveo sam u prvom dijelu bloga, da smo upravo preko hrvatice i došli u Finsku, tako da je odgovor DA! Finska obiluje multinacionalnim ljudima, posebice u sezonskim kompanijama tj. resortima. Primjerice, prve godine, u Kakslauttanenu, upoznali smo ljude iz brojnim zemalja:

Hrvatske, Slovenije, Srbije, Slovačke, Mađarske, Italije, Izraela, Filipina, Malezije, Kine, Indije, Njemačke, Austrije, Norveške,
Estonije, Litve, Latvije, Gruzije, Maroka, Rumunjske, Škotske, Češke, Rusije, Ukrajine, Španjolske, Portugala, Francuske,
Belgije, Amerike, pa i Finske-no ne u tolikom broju, što nam je bilo malo čudno. Ne postoji specifično mjesto susretanja ili druženja, uglavnom je riječ o skupnom prostoru unutar smještaja.

10. Koje ti je najdraže tradicionalno jelo i kakva je hrana generalno? Postoje li neka tradicionalna pića, zabave, festivali vrijedni spomena?

Tradicionalna hrana im je svakako meso od irvasa, karelian pasties -klasično tijesto duguljastog oblika u kombinaciji sa
rižom i slanim sirom, pulla ili nešto slično krafni, losos, puno krumpira na razne načine te puno bobičastog voća. Za
određeno voće uopće nisam siguran postoji li riječ na hrvatskom, ali evo svakako možete provjeriti izgled i detalje
na google-u: cranberry, lingonberry, cloudberry, billberry, crowberry. Tradicionalno piće im je definitivno glogi, koji ako se doda alkohol -uglavnom vodka-mogu usporediti sa našim kuhanim vinom. Slijedeće piće im je long drink koji je kombinacija dzin- a sa bitter lemon-om/tonic-om/sprite-om/fanta-om…

Od festivala bih izdvojio midnight sun festival, no više se posjećuju parkove ledenih skulptura, kojih se može vidjeti na
gotovo svakih 100km, a prosječna cijena ulaznica je oko 25,00€/osoba.

11. Svi znamo da je Skandinavija hladan dio planete Zemlje. No, koliko je to uopće hladno i kako ljudi tada funkcinoniraju? Koliko je najmanja temperatura što si doživio, a kolika je najveća? 

Nešto sam već ranije pisao o temperaturi, no evo još nekoliko činjenica vezanih uz njih no i uz funkcioniranje u tim uvjetima.
Najviša temperatura koju sam osjetio bila je + 12, a najniža. Ono što je rekao bih „trik“ jest više slojno termalno oblačenje i vunene čarape. Isto tako cipele nikako ne smiju biti tijesne, štoviše trebaju prsti imati prostora unutar obuće, jednako kao što i čarape ne bi trebali biti uske, upravo kako ne bi zaustavile cirkulaciju. Zima dovoljno umanjuje cirkulaciju na nogama i rukama, posebice na vrhovima prstiju. Važna stavka je i konstanto kretanje, ukoliko osoba stoji na mjestu tj. manje se giba, cirkulacija radi sporije te dolazi brže do osjećaja hladnoće, no i moguće hipotermije.

Kod izrazito niskih temperatura -35 ili više, važno je imati podkapu, kapu – nikako ne vunenu, dvije vunene majice, termo hlače, zimsko odijelo, 2/3 para vunenih čarapa i rukavice. Mnogi će misliti kako treba navući dva para rukavica, ali NE! Dovoljne su jedne vodonepropusne u kojima
ruka i prsti nisu stisnuti, opet kao ranije spomenuto zbog cirkulacije. Moja žena je općenito zimogrozna, ali primijetio
sam da u tom slučaju počne mahati rukama, nešto slično kao vježbe razgibavanja i nakon par minuta osjeća ponovno
toplinu. Rekao sam vam, sve je stvar taktike i prilagodbe…ali isto tako nemate pojma koliko puta me poslala u rodni kraj, jer sam je odveo u šetnju zimskom idilom 😀

12. Postoje li neki savjet koji bi dao svima koji žele odseliti u Finsku ili ju samo turistički posjetiti; što bi trebali znati prije dolaska i na što bi trebali pripaziti?

Turistički posjet Finskoj a jojjj– pronađite Hrvate koji vas mogu ugostiti na par dana :D, hahahahah humoristično, ali
zapravo i istinito. U grubo bih mogao reći, ukoliko se pripazi na budžet, minimalan iznos za tjedan dana posjeta Finskoj za
dvije osobe, uz posjet važnijim turističinim mjestima i iskustvu u tradicionalnih finskih aktivnostima s aviokartama je otprilike između 8000,00 – 10 000 € van sezone. Visoka sezona traje od 01.12.-31.01. Kada je riječ o preseljenju u Finsku onda je to drugi par rukava, no mislim da sam naveo više informacija ranije.

13. I za kraj, koje su stvari tj. barem pet mjesta u državi ili u gradu u kojem živiš koja bi svima preporučila da obavezno posjete u Finskojj?

Svako bi prilikom posjete ili dolaska u Finsku trebao posjetiti i okusiti slijedeće:

– Smoke sauna

– Polarna svjetlost

– Husky safari/aurora hunting

– Reindeer safari

– Snowmobile voznja

– Icebreaker

– Midnight sun ili polarni dan

– Polarna noć

– Upoznavanje „Sami“ kulture

– Degustacija tradicionalnih jela i pića

Kampiranje/Gradovi:

– Helsinki

– Tampere

– Oulu

– Turku

– Rovaniemi

– Kemi

– Kuopio

– Saariselka

– Kakslauttanen

– Inari

15. Tradicija neka je, s obzirom da ja obožavam činjenice, ako znaš ili imaš neki “fun fact” na umu o Finskoj da podijeliš sa nama.

Finci piju najviše kave na svijetu, 8 šalica kave dnevno – I stvarno je tako.)

„Finns think that small talk is usually unnecessary – i to je točno tako! Možes misliti kakav je to šok za naše balkanske žene,a pogotovo za moju ženu 😀

Heavy metal država, većina stanovništva sluša tu vrstu glazbe. Ili metal ili Sami glazba.

Finska ima preko 187 888 jezera.

Slovi već godinama za najsretniju državu na svijetu.

Preferiraju polarnu noć, više nego sunce i dan, jer tek u tami pune baterije i uživaju.

Zemlja borova- mladice borova može se sresti na svakom koraku.

Angry birth & moomins su Finski brend.

Zemlja Santa Clausa-aaaaaa.

Poznata naravno, nezaobilaznoj polarnoj svijetlosti.

Nokian auto gume i Nokia su također finski brendovi.

Zanima te kakav je život u Nizozemskoj i Amsterdamuu Meksikuna Islanduu BraziluVijetnamuna Madagaskaru, u Panami ili u Tanzaniji?

Posjetite Boškovu web stranicu i mnoge fotografske radove na linkovima ispod!
bolephotography.squarespace.com
https://www.instagram.com/bole_photography87/?hl=hr

Leave a Reply